Uskrs, najveći kršćanski blagdan, u odvoračkom je kraju prožet tradicijom, vjerom i snažnim osjećajem zajedništva. Pripreme i uskrsni običaji za ovo sveto vrijeme započinju već s Pepelnicom ili Čistom srijedom, koja označava početak korizme, četrdesetodnevnog razdoblja posta, molitve i odricanja. Dan je to strogog posta i nemrsa.
Na Pepelnicu vjernici dolaze na obred pepeljenja, gdje im svećenik pepelom, dobivenim od spaljenih prošlogodišnjih maslinovih grančica, na čelo stavlja znak križa. Time započinje simbolično putovanje pokajanja, odricanja i pripreme za proslavu Uskrsa. Tijekom korizme, vjernici se odriču nečeg njima važnog, a zajednica se redovito okuplja utorkom i petkom na pobožnosti križnog puta u župnoj crkvi.
Uskrsni običaji velikog tjedna
Vrhunac priprema dolazi s Velikim tjednom, koji započinje Cvjetnicom, posljednjom korizmenom nedjeljom. U kućanstvima se tijekom tjedna čisti kuća i okućnica, pripremaju suhi kolači i planira blagdanski stol.
Na Veliki četvrtak u večernjim satima započinje sveto trodnevlje – spomen na Posljednju večeru i ustanovljenje Euharistije. U sklopu obreda, svećenik pere noge muškarcima koji predstavljaju apostole, kao znak poniznosti i služenja, baš kako je to činio Isus. Nakon toga slijedi Getsemanska ura koja simbolizira Isusovu molitvu u Getsemanskom vrtu prije izdaje.
Veliki petak je dan tišine i tuge zbog Isusove muke i smrti. Ujutro se moli svečani križni put, a zatim se nastavljaju pripreme za Uskrs – kuha se šunka i pripremaju kolači. Navečer se okuplja na obredima Velikog petka koji budu posebno svečani – čita se Muka po Evanđelju, oltari su ogoljeni, a crkva bez cvijeća, te nema mise i euharistije.
Jedini je to dan u godini bez svete mise zbog žalosti jer je Isus u grobu. Taj dan je također strogi post i nemrs.
Velika subota – tišina i nada
Ujutro se peče pogača, a djeca i mladi šaraju jaja – simbol novog života i uskrsnuća. Priprema se košarica za blagoslov jela, koju tradicionalno nose djevojke iz obitelji, a u nju se stavljaju: kuhana šunka, kobasica, pogača, sol i obojena jaja.
Obredi Velike subote, poznati i kao uskrsno bdjenje, počinju ispred crkve blagoslovom ognja, nakon čega se pali uskrsna svijeća. Svi vjernici pale svoje svijeće od nje, a crkvom odjekuje hvalospjev uskrsnoj svijeći. Slijede čitanja iz Biblije, blagoslov vode i krsnog studenca u znak Isusove pobjede nad smrću.
Uskrs– slavlje života
Na Uskrs, u podne, slavi se svečana misa u župnoj crkvi, na kojoj se okupljaju vjernici iz svih odvoračkih sela, pa i šire. Misa je ispunjena radošću, pjesmom i zajedništvom. Nakon mise, obitelji se okupljaju na blagdanskom ručku, gdje se slavi uskrsnuće Gospodinovo uz tradicionalnu jelo i obiteljsku druženje.
U Odvoračkom kraju, uskrsni običaji čuvaju se s ponosom i ljubavlju – oni nisu samo sjećanje na prošlost, već živi izraz vjere, zajedništva i nade u budućnost.
U četvrtak, 60 dana nakon Uskrsa obilježava se Tijelovo ili Brašančevo u spomen na ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak. Ovdje pročitajte kako se taj blagdan obilježava u Odvorcima.
