Dilj gora i njeni obronci imaju nevjerojatne lokacije za boravak u prirodi i odmicanje od gradskih gužvi i buke. Tako je i samo 20-ak kilometara od Slavonskoga Broda, u odvoračkim selima, gdje će posjetitelje dočekati simpatične kuće, zelenilo šuma, mirisi cvijeća, cvrčanje cvrčaka, lavež pokojeg psa i gdjekoji traktor na putu do svoje njive.
Za one željne mira to je to, a ovo su tri iskustva i lokacije u prirodnom okruženju koje nam, kako i istraživanja pokazuju, pruža terapeutski učinak.
1. Svetište Gospe Gašinačke
Bilo da tražite novu lokaciju za izlet, svježinu šumskog okruženja ili unutarnji mir, novoobnovljeno svetište Gospe Gašinačke pravi je mali raj okružen visokim krošnjama. Smješteno je jugoistočno od sela Ravan, a osim putom pored škole u Ravnu, do njega se može doći i iz Čelikovića.
Ovo svetište posvećeno Gospi Lurdskoj, izgrađeno je 1910. godine, a do njega se hodočasti tri puta godišnje: na nedjelju iza Presvetog Trojstva, nedjelju iza sv. Ane i nedjelju iza Male Gospe.
Uz sakralne elemente poput kipova Gospe Lurdske i sv. Bernardice, posjetitelje čeka 30-ak drvenih klupa za odmor i okrjepu. Izvor svježe hladne vode duge je godine razveseljavao hodočasnike i posjetitelje, no u ljetnoj sezoni uobičajene su suše pa svakako ponesite osvježenje sa sobom.
Ovako je izgledalo prvo ovogodišnje hodočašće, 2. lipnja. Ispravak navoda iz videa: prva nedjelja je nedjelja nakon Presvetog Trojstva, a ne Tijelova. Biskupova posveta novoobnovljenog svetišta se još nije održala.
2. Planinarski put kroz odvoračka sela
Oni željni rekreacije razveselit će se na planinarskom putu Lovčić-Pljuskara. Dužine 15 kilometara, prelazak puta traje četiri sata uz visinsku razliku od 200 metara od početka do kraja te je time označen kao lagani put. Grižići, Grgurevići i Čelikovići odvoračka su sela prekrasnog okruženja kroz koja ćete proći ako se odlučite na ovu stazu oznake 422.
Hrvatsko planinarsko društvo ovaj put opisuje ovako: “Od groblja s crkvom Sv. Martina markacija dalje vodi obronkom vrha Vidulj (253 m) i preko vrha Galare (268 m) izlazi na prijevoj iznad sela Grižići s crkvom Sv. Mihovila (uz a. c. Slav. Brod-Požega) (oko 1:15 sat ) – od crkve ići poljskim putom preko v. Zavinje (235 m) (vidikovac) – proći kroz sela Vinčazovići, Grgurevići i Čelikovići – prijeći vrh Jagodnjače (377 m) i obronkom vrha Grbavku (392 m) doći na (x) s 405 (za Papa hrast) – zatim izaći na cestu pod vrhom Vidulj (380 m) (vodi iz Sibinja u Brdske Zdence, a prolazi pokraj groblja i crkve Sv. Petra) – ići ravno preko ceste i preko Vidovog brda – spustiti se do skl. Pljuskara.”
Proučavanje puta i terena, prigodna odjeća i obuća i dovoljno vode minimalna su priprema za ovaj planinarski put. No, svakako pratite vremensku prognozu i po potrebi napravite prilagodbu.
3. Etno selo Paljevine
Etno selo Paljevine, smješteno na diljskoj visoravni Jezerac, u svom prirodnom okruženju odiše starim seoskim šarmom. Ovo staro odvoračko selo, iako danas nema stanovnika, prepoznala je obitelj Prkačin koja je izgradila etno selo s građevinama poput restorana s terasom, vinskog podruma i gospodarskih zgrada i to s ciglom starom oko 200 godina.
U Paljevine se dolazi preko Grgurevića, sela u općini Sibinj u kojem s desne strane, nakon crkve sv. Filipa i Jakova, prometna signalizacija posjetitelje usmjerava prema etno selu.
Obilazak prirodnog okruženja Paljevina uljepšavaju ovce, crne svinje, kokoši, zečevi i druge domaće životinje koje se danas ne viđaju često, barem ne u ovom broju. Redovno se organiziraju brojne aktivnosti za posjetitelje koji najave svoj dolazak. Dok djeca uživaju na dječjem igralištu, odrasli se mogu družiti, isprobati driving range, tj. golf vježbalište od oko 250 metara s kojeg se ispucavaju golf loptice. Na višenamjenskom terenu, ovisno o željama društva, može se igrati mali nogomet, odbojka, badminton, frizbi i druge aktivnosti. Naposljetku, oni s odgovarajućom licencom, uz prethodni dogovor s lovačkom udrugom “KUNA” Odvorci, mogu i loviti.
Ovo pitoreskno etno selo ugostilo je brojne proslave rođendana, krštenja, momačkih i djevojačkih zabava, pa čak i likovnu koloniju.
Što se tiče hrane, iz etno sela Paljevine ističu: “Ono što je prenosila pučka tradicija i što su zapisale stare kuharske knjige, bit će vam prezentirano u restoranu smještenom u srcu imanja.”
Što vam je najviše zapelo za oko? Dajte nam do znanja na našim društvenim mrežama.
