Jezična raznolikost Hrvatske nije ograničena samo na poznate podjele na štokavsko, kajkavsko i čakavsko narječje. Unutar svakog od njih skrivaju se dijalekti, skupine govora i mjesni govori koji su se kroz stoljeća mijenjali.
Slavonski dijalekt, kojem pripada i govor odvoračkog kraja, poznat je kao šokački govor kojim divane Šokci.
Obilježja slavonskog dijalekta
Dijalekt je to bogat narodnim izrazima, sklon skraćivanju riječi i zamjeni glasova. Različiti dijelovi Slavonije imaju različita obilježja dijalekta, a neka od glavnih obilježja koja Odvorčani dijele s brodskom Posavinom su:
- ikavski odraz jata: nedjelju → nedilju, vrjednije → vridnije
- nepostojanje glasa h: hlače → lače, hladno → ladno, hodam → odam
- glas h zamijenjen glasom v: duhana → duvana, suho → suvo
- šćakavizam; stare se skupine skj i stj mijenjaju u šć: milostje → milošće
- umekšavanje glasova l i n ispred i: molit → moljit, gnijezdu → gnjizdu
- jotacija; gdje dje daje đe, a tje daje će: gdje → đe, djevojaka → đevojaka
- redukcija početnih otvornika: ovaj → vaj, onako → nako
- kod glagola na jt i jd ne dolazi do glasovne promjene: dojdem, najdem, zajdem
- imperativ glasi drugačije u slavonskom dijalektu: nemoj → neka, nemojte → najte
Izvor: Vinković, Ana. Zastupljenost slavonskoga dijalekta u bećarcima
Povijesni utjecaji u Slavoniji
Slavonski dijalekt nije se formirao kao rezultat prirodnog jezičnog razvoja, nego i zbog stoljetnih utjecaja raznih vlasti. Bilo da je riječ o Osmanlijama u 16. i 17. stoljeću, Habsburškoj Monarhiji u 18. i polovici 19. stoljeća ili Austro-Ugarskoj Monarhiji u drugoj polovici 19. stoljeća i ranog 20. stoljeća, svatko je ostavio gotovo neizbrisiv trag u navikama, prehranama i jeziku Slavonaca.
Zato, kao što je prikazano u odvoračkom rječniku ispod, dobar dio slavonskog leksika je njemačkih, turskih i mađarskih utjecaja, no među posuđenicama se mogu naći i riječi talijanskog, latinskog, francuskog, češkog i grčkog porijekla.
Odvorački rječnik
U nastavku je preko 130 riječi koje smo prikupile uz svoje obitelji, susjede i poznanika s područja Odvoraca. Veliko hvala doc. dr. sc. Ireni Krumes koja je odredila rod i korijen riječi .
*Pl. tantum predstavlja imenicu koja označuje samo jedan predmet, ali ima gramatički oblik množine (npr. hlače).
A
ambrelo/ambrela – m.r./ž.r. tal. (ombrello), kišobran
ambar – m.r., spremište u kojem se čuva žito i brašno
amper – m.r. njem. (Amper), kanta
avlija – ž.r. tur. (avlu od grč. aule), dvorište
B
baran – m.r. češ. (beran), ovan
bešika – ž.r. tur. (Beşik), kolijevka
buklija – ž.r. novogrč. (bokalion), svatovska flaša za rakiju
bravcinjak – m.r., svinjac
brvno – s.r. , balvan
budžak – m.r. tur. (budžak), ugao
C
civura – ž.r., veća cijev, šuplja cijev, šuplja kost
cvikeri – m.r. pl.tantum, austr. njem. (Zwicker), naočale
Č
čajo – m.r. tur. (čavuš), voditelj svadbe, svatovski zabavljač
čorape – ž.r., množ. od čorapa, čarape
čorba – ž.r. tur. (čorba), gusta juha s mesom
Ć
ćilimak – m.r. tur. (kilim), mali tepih, umanj
ćuko – m.r., pas
ćuprija – ž.r. tur. (kopru), mostić preko kanala ispred kuće
D
dilača – ž.r., drvena klupa koja je imala steznjak kojim se stisne drvo kako bi se obiručnjakom napravio proizvod, npr. držalo za lopatu ili sjekiru
divan – m.r., razgovor
dublek – m.r. tur. (dolek), vrsta bundeve za ishranu svinja
duda – ž.r., dimovodna cijev
druga – ž.r., prijateljica
Đ
đeram – m.r., bunar, zdenac, naprava za vađenje vode
đuvegija – m.r. tur. (guvegi), dečko, voljeni mladić
đubarnica – ž.r. tur. (gubre), mjesto gdje je gnoj, gnojivo
E
escajg – m.r. njem. (Essezeig), pribor za jelo
ekser – m.r. tur. (ekser), čavao
F
fajercag – m.r. njem. (Feuerzeug), upaljač
farba – ž.r. njem. (Farbe), boja
feder sic – m.r., dvosjed za zaprežna kola
fićfirić – m.r. mađ. (fity-firity), malen, sitan
fildžan – m.r. tur. (fincan), mala šalica za kavu bez ručke
firanga – ž.r. njem. (Vorhand, diesel. Furhang), zavjesa
fort – njem. (fort), stalno
frosluk – m.r., prsluk
froštuk – m.r. njem. (Frühstück), doručak
G
gaće – ž.r., pl. tantum, hlače
H
hoklica – ž.r. njem. (Hockr, Hockerl), stolac bez naslona
J
jabučica, ž.r., sinonim paradajz – rajčica
jankel – m.r., plavi kaput sa šarama
jarak – m.r., kanal
K
kabran – m.r., drvena posuda za žitarice
kadulja – ž.r., drveno bure za šljivu
kefa – ž.r. tur. (kefe), metla, četka
kinderbet – m.r. njem. (Kinderbett), dječji krevetić
kirvaj – m.r. njem. (Kirchwei), crkveni god
klajda – ž.r. njem. (Klajd), haljina
kočanja – ž.r., kokošinjac
kolačići – m.r., mn., krofne
komšija – m.r., susjed
kopun – m.r. tal. (cappone), pijetao
kovljača – ž.r., otučak
krila/krilca – mn., šokačka podsuknja
krizban – m.r. njem. (Krist+Baum), bor
krstopruće – s.r., križanje
kru(v) – m.r., kruh
kudmen – m.r., prsluk od krzna
L
lače – pl. tantum, hlače
lad – m.r., hlad
liciter – m.r. njem. (Lebzelter), medičar, obrnik koji pravi igračke od tijesta i meda
listve – pl. tantum, ljestve
M
mliko – s.r., mlijeko
minđuše – pl. tantum, tur. (mengẉş), naušnice
muzgavo – prljavo
mlitavo – labavo
N
nedilja – nedjelja
O
obiručnjak – m.r., obručnjak, oštri produženi nož s ručkama s kojim su se radila držala za lopate, sjekire itd.
odžak – m.r., dimnjak
okvariti – pokvariti
opanci – pl. tantum, gumene cipele
orman – m.r. franc. (armoir), ormar
otkleniti/zakleniti – otključati/zaključati
otrcan – uništen
P
peškir – m.r. tur. (peškir), ručnik
pendžer – m.r. tur. (pendžere), prozor
pepel – m.r., pepeo
pencug – m.r., zamotani poklon u torbi
pisak – m.r., pijesak
planka – ž.r., njem. (Planke), fosna, debela daska
plot – m.r., ograda od šiba
potrefiti – pogoditi
priladit – prehlađen
psiha – ž.r., veliko ogledalo
puce – s.r., dugme
R
rajljika – ž.r. njem. (Reindl), posuda
raka –ž.r., grobno mjesto
rđav – opasan
rđavo – zločesto
reklja – ž.r., bluza
rubina – pl. tantum, košulja
S
sećija – ž.r. tur. (seki), ležaj
sic – m.r., sjedalo za bicikl
simpla – ž.r. posuda u kojoj se držao kruh prije pečenja
skalini – mn. tal. (scala), stepenice
sokak – m.r. tur. (sokak), mala slijepa ulica
supa – ž.r. njem. (Suppe), juha
sustati – umoriti se
Š
šaluf – m.r., grilje, rolete
šamac – m.r. njem. (Schanze), kanal, potok ispred kuće
šafunjer – m.r., ormar
šamija – ž.r. tur. (šame), vunena marama za zimu
šamlica – ž.r. njem. (Schemel), mala stolica
šikara – grmlje, žbunje
škaf – m.r. lat. (scaphium), korito
škarnicli – m.r. tal. (scartoccio), papirnata vrećica
škatulja – ž.r. tal. (scatola), kutija
šlauf – m.r. njem. (Schlauch), crijevo
šnjire – pl. tantum, njem. (Schnur), pertle, vezice
šolica – ž.r. njem. (Schale), šalica
šor – m.r. mađ. (sor), široka ulica
šos – m.r. njem. (Schoss), suknja
špajza – ž.r. njem. (Speise), spremište
šporet – m.r. njem. (Sparherd), štednjak
štagalj – m.r., gospodarska zgrada gdje se drži stočna hrana – saznaj više o odvoračkim štagljevima ovdje
šteker – m.r. njem. (Stecken), utičnica
štrample – pl. tantum, njem. (Strampelhöschen ≃ strampeln: koprcati se + Höschen: hlačice, gaćice), hulahopke, elastične čarape s nogavicama do struka
štrumpadle – ž.r. njem. (Strumpfband), podvezice za čarape
šubara – ž.r. rus. (šuba), zimska kapa
šuferica – ž.r. njem. (Schuh+Fetzen), krpa za oblaganje nogu, obojak
T
taraba – ž.r. tur. (taraba, daraba), drvena ograda
teka – ž.r., bilježnica
trpeza – ž.r. grč. (trapeza), stol
trim –m.r., trijem, natkriveni prostor, predulaz u kuću, hodnik
trinjavo – čupavo, raščupano
truljavo – poderano
U
utrniti – ugasiti (TV, svjetlo)
uzov – m.r., skupina ljudi u selu koja pruža pomoć obitelji preminule osobe u organizaciji sahrane i pospremanju nakon nje. Kako bi se olakšao proces, selo se dijeli na više uzova prema kućnim brojevima. Na primjer, kućni brojevi od 1 do 20 čine jedan uzov, od 21 do 40 drugi uzov, i tako dalje. Na večer kada osoba premine, saziva se odgovarajući uzov kako bi se dogovorilo tko će što raditi na dan sahrane. Članovi uzova preuzimaju sve potrebne zadatke na dan sahrane – od pripreme i organizacije do pospremanja nakon ceremonije. Dan nakon sahrane, isti uzov dolazi kako bi očistio i uredio prostor, završavajući svoju pomoć obitelji.
V
valov – korito za hranu ili vodu za govedo
vanjkuš – m.r. mađ. (vankos), jastuk
veš – m.r. njem. (Wasche), rublje
veker – m.r. njem. (Wecken), budilica, sat
vrlika – ž.r., na njoj se iznad šporeta sušilo rublje za vrijeme kišnih i zimskih dana
Z
zafriga – ž.r., zaprška
zejtin – m.r., ulje
Ž
žmak – m.r., sudoper
Smatrate da neka riječ nedostaje? Pošaljite nam riječ i njeno značenje na odvorci.hr@gmail.com, Facebook ili Instagram.
